hosting menu left
hosting menu right

logo
Španjolska 1936, CNT-AIT
Početna Arhiv Biografije Rudolf Rocker
Rudolf Rocker PDF Ispis E-mail
Srijeda, 14 Listopad 2009 13:59
Biografija poznatog njemačkog anarhosindikalista Rudolfa Rockera koji je, među ostalim, organizirao židovske tekstilne radnike u londonskom East Endu.

Rudolf Rocker
Rođen 25. ožujka 1873. u Mainzu u Njemačkoj, umro 19. rujna 1958. u New Yorku u SAD-u

Rudolf Rocker je rođen u Mainzu, u njemačkom Porajnju. Njegova obitelj je bila katolička obitelj kvalificiranih radnika. Roditelji su mu umrli mladi i poslan je u katoličko sirotište. Izučio je zanat knjigovesca i time se nekoliko godina bavio kao putujući zanatlija. U mladosti je postao socijalist i priključio se Socijaldemokratskoj partiji, ali je također podržavao ljevičarsku opozicijsku grupu „Die Jungen“ („Mladi“). Izbačen je 1890. i uskoro nakon toga se priklonio anarhizmu.

Posjetio je nekoliko dijelova zapadne Europe, prateći svoj zanat i političke interese. Prisustvovao je drugom kongresu Druge internacionale u Bruxellessu 1891. godine, anarhističkom tisku je počeo pridonositi 1892. i iste godine je napustio Njemačku kako bi izbjegao policijsko maltretiranje. Nekoliko godina je živio u Parizu, a 1895. se trajno nastanio u Britaniji.

Iako nije bio Židov, Rocker je počeo sudjelovati u židovskom anarhističkom pokretu. Naučio je jidiš, živio je u židovskoj zajednici i postao životni partner Milly Witkop (1877. - 1953.)  Ubrzo je postao istaknuti govornik i pisac, bavio se kulturnim i političkim pitanjima i 20 godina je bio najpopularnija i najpoštovanija osoba u pokretu. Godine 1898. je nekoliko mjeseci u Leedsu uređivao „Dos Fraye Vort“ („Slobodna riječ“), novi tjednik na jidišu, a zatim je postao urednik novina „Der Arbeiter Fraint“ („Radnički prijatelj“), obnovljenog londonskog tjednika na jidišu, „Germinala“ , novog mjesečnika na jidišu, 1900. godine.

Židovski anarhistički pokret je postao veći od nacionalnog. Federacija židovskih anarhističkih pokreta je osnovana 1902. godine, povećala se naklada novina i ostalih publikacija, a 1906. godine je otvoren uspješan klub u Ulici Jubilee u istočnom Londonu. Rocker je bio najutjecajnija osoba u pokretu, predstavljao ga je na međunarodnom anarhističkom kongresu u Amsterdamu 1907. godine i postao je član Međunarodnog anarhističkog biroa koji je tamo osnovan. Židovski anarhisti su bili vrlo aktivni u rastućem sindikalnom pokretu i Rocker je podržavao razvoj anarhosindikalizma kao novog oblika anarhističke teorije i prakse.

Rocker se 1914. godine snažno protivio i jednoj i drugoj strani u Prvom svjetskom ratu i nakon par mjeseci stavljen je u pritvor jer je bio neprijateljski nastrojen stranac. Ubrzo nakon toga je ugašen „Arbeiter Fraint“ i zatvoren klub u Ulici Jubilee. Židovski anarhistički pokret u Britaniji se nikad nije potpuno oporavio i većina njegovih članova se kasnije priklonila cionizmu ili komunizmu.

Godine 1918., Rocker je deportiran iz Britanije u Nizozemsku da bi se nedugo nakon vratio u svoju rodnu zemlju. Postao je vodeća ličnost u njemačkom, kao i u međunarodnom anarhosindikalističkom pokretu. Bio je aktivan član Freie Vereinigung Deutscher Gerwerkschaften (Slobodno udruženje njemačkih sindikata) i glavni osnivač Freie Arbeiter Union Deutschlands  (Slobodno radničko udruženje Njemačke) te urednik njegovih novina „Der Syndikalist“. Bio je spiritus movens međunarodnog kongresa u Berlinu 1922. godine koji je doveo do osnivanja Međunardonog radničkog udruženja u kojem je Rocker bio jedan od tajnika. Svoj utjecaj je iskoristio kako bi anarhiste odgovorio od podržavanja boljševičke revolucije 1917. godine i od Aršinovljeve „Organizacijske platforme“ (koja je zagovarala preoblikovanje anarhističkog pokreta gotovo u političku stranku) nakon 1926. godine. Također je vodio otpor slobodara tada jačajućem nacističkom pokretu.

Rocker je 1933. morao opet napustiti Njemačku kako bi izbjegao progone novog nacističkog režima. Nastanio se u Sjedinjenim Državama koje je ranije posjetio tijekom predavačkih putovanja, nastavio je raditi kao govornik i pisac i svoje je djelovanje usmjerio protiv dva zla -fašizma i komunizma. Zadnjih 20 godina svojeg života je proveo kao vodeća ličnost u zajednici Mohegana u Crompondu u New Yorku i bio je najpoznatiji anarhist u državi sve do svoje smrti. Podržao je Saveznike u Drugom svjetskom ratu što je dovelo do raskida s nekim starim drugovima, ali je zato pridobio više naklonosti i divljenja nego bilo koji drugi veteran pokreta još od Kropotkina ili Malateste.

Rocker je bio vrstan govornik i pisac na jidišu i njemačkom te autor mnogih članaka i pamfleta i nekoliko knjiga – od kojih treba istaknuti slobodarsku studiju sukoba između nacionalizma i kulture, biografije Johanna Mosta i Maxa Nettlaua te dugu autobiografiju. Mnoga njegova djela su prevedena na španjolski i bila su u širokom opticaju u Latinskoj Americi, no na engleskom ih je bilo puno manje. Osim nekoliko pamfleta, samo tri njegove knjige su objavljene u SAD-u: ambiciozna studija o „Nacionalizmu i kulturi“ (1939.), esej o književnoj kritici „Šestorica“ (1938.) i  pregled „Pionira američke slobode“ (1949.). Još dvije knjige su objavljene u Britaniji: pregled „Anarhosindikalizma“ (1938.) i „Londonske godine“ (1956.), dio iz njegove autobiografije. Neka druga djela su također prevedena na engleski, ali nisu izdana, treba istaknuti „Iza bodljikave žice i rešetki“, osvrt na njegovo zatočenje tijekom Prvog svjetskog rata.

Najdostupnija Rockerova knjiga je „Anarhosindikalizam“. Ona je proizašla iz Španjolskog građanskog rata i revolucije koja se dogodila 1936. i dovela anarhizam i sindikalizam na političku scenu prvi put nakon Prvog svjetskog rata i Ruske revolucije. Godine 1936. je Frederic Warburg preuzeo poduzeće Martina Seckera i stvorio novu tvrtku „Secker & Warburg“ koja je postala jednom od vodećih izdavačkih tvrtki u Londonu. Specijalizirao se za kvalitetna beletristička djela, posebice ona poznatih stranih autora, i za političke knjige nekonvencionalnih socijalista, uključujući neke koji su simpatizirali anarhizam i koji su kasnije pridonijeli anarhističkom tisku (npr. Jomo Kenyatta, Ethet Mannin, George Orwell, Reginald Reynold i F. A. Ridley). Posebno ga je zanimala Španjolska i objavio je nekoliko knjigu na tu temu (najpoznatija od njih je „Kataloniji u čast“). Glavna specifičnost španjolske situacije je, naravno, bilo postojanje masovnog pokreta revolucionarnih sindikalista vođenih militantnim anarhistima. Warburg je zato odlučio izdati knjigu o ideologiji koja ih je nadahnula.

U travnju 1937. – u vrijeme rastućeg sukoba između nacionalističkih pobunjenika i njihovih falangističkih saveznika s jedne strane i republikanskog režima i njegovih ljevičarskih saveznika s druge te sukoba između slobodarskog pokreta i socijalističkih i komunističkih autoriteta unutar Republike – Warburg se obratio „Španjolskoj i svijetu“, novim vodećim anarhističkim novinama u Britaniji, s prijedlogom da se napiše kratka knjiga o anarhizmu. To je proslijeđeno Emmi Goldman, najpoznatijoj anarhistkinji u Europi, koja je tada radila za španjolske anarhosindikaliste u Londonu, a ona je to proslijedila Rudolfu Rockeru u SAD-u, kao osobi koja će najvjerojatnije htjeti i moći napisati to što se traži u zadanom vremenu.

Rocker je u lipnju prihvatio zadatak i napisao tekst na njemačkom od 45000 riječi u razdoblju od srpnja do listopada 1937. Na engleski ga je velikom brzinom preveo njegov prijatelj Ray E. Chase u Los Angelesu te je u siječnju 1938. godine pripremljen za tisak u Britaniji. Kada je knjiga izdana (bez ikakvog spomena prevoditelja) u Londonu u ožujku 1938. godine, dobro su je prihvatili čitatelji na ljevici i dobila je pozitivne kritike u liberalnom tisku (također, iste godine se pojavio i španjolski prijevod). Međutim, nije bila tržišni uspjeh i za par godina je Freedom Press preuzeo preostale primjerke (kao i nekih drugih Warburgovih knjiga). Nije izdana u SAD-u niti je ponovno tiskana u Britaniji u to vrijeme, ali se zato 1947. godine pojavilo izdanje na indijskom Arye Bhavana u Bombayu koje je izdala tvrtka Modern Publishers u Indoru. Za novo izdanje je Rocker napisao novi epilog u kojem je opisao stanje anarhosindikalizma nakon Drugog svjetskog rata (od knjige nikada nije ništa zaradio, njegov mali prihod je jedva pokrio troškove prevođenja).

Godine 1946., Rocker je za „Američki simpozij o europskim ideologijama“ (1948.) Feliksa Grossa napisao kraću verziju knjige u obliku eseja naslovljenog „Anarhizam i anarhosindikalizam“. Ponovno je tiskan u Martinovom izdanju „Anarhizma“ Paula Eltzbachera (1960.), a ulomci iz eseja su uvršteni u dvije američke antologije: „Anarhistima“ (1964.) Irvina Louisa Horowitza i „Novoj ljevici“ (1969.) Priscille Long. Ulomci iz originalne knjige se nalaze u još jednoj američkoj antologiji – „Uzorci anarhizma“ (1966.) Leonarda I. Krimermana i Lewisa Perrya. Razni ulomci i verzije su se pojavljivali u mnogim pamfletima.

Esej se sastoji od neznatno promijenjenih odlomaka na raznim mjestima u knjizi. Tako u prvom dijelu oba odlomka dolaze iz prvog poglavlja, u drugom dijelu prvi iz trećeg poglavlja, iduća tri iz četvrtog, sljedeći iz petog i zadnji iz šestog poglavlja. Gotovo jedna trećina knjige je reproducirana u eseju, izostavljeni dijelovi se uglavnom bave općenitom poviješću radničkog pokreta i detaljnom poviješću sindikalnog pokreta.

Taj esej je prvi put izdan kao pamflet 1973. godine i danas se tiska bez ikakvih promjena osim ovog novog uvoda. Nakon pola stoljeća, Rockerov prikaz anarhizma i anarhosindikalizma je neizbježno zastario po pitanju onoga što naglašava, kao i na nekim drugim određenim mjestima, ali nam je još uvijek važan kao kratak i jasan pogled na bitnu ideologiju od jednog od njenih najpoznatijih i najinformiranijih pristaša.
 
Autor: Nicolas Walter
Izvor: Uvod u izdanje „Anarhizam i anarhosindikalizam“ Freedom Pressa iz 1988. godine.
Preveo: Armin Protulipac
Centar za anarhističke studije, listopad 2009.
 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.