hosting menu left
hosting menu right

logo
Španjolska 1936, CNT-AIT
Početna Arhiv Biografije Shūsui Kōtoku
Shūsui Kōtoku PDF Ispis E-mail
Nedjelja, 01 Studeni 2009 15:32
Kōtoku Denjirō (5. 11. 1871. – 24. 01. 1911.), poznatiji pod pseudonimom Shūsui Kōtoku, bio je japanski socijalist i anarhist koji je odigrao vodeću ulogu u predstavljanju anarhizma Japanu početkom dvadesetog stoljeća, posebno zbog toga što je na japanski preveo djela suvremenih europskih i ruskih anarhista, kao što je Petar Kropotkin. Bio je radikalni novinar, a kako ga je japanska vlada pogubila zbog izdaje, često se smatra anarhističkim mučenikom.

Socijalističke godine i zatvoreništvo
Kōtoku se u tinejdžerskim godinama iz svojeg rodnog grada Nakamure u prefekturi Kōchi preselio u Tokio gdje je1893. godine postao novinar. Od 1898. godine bio je kolumnist za Every Morning News, jedne od radikalnijih dnevnih novina toga vremena; no, nakon što su novine, uoči Rusko-Japanskog rata, počele zagovarati rat u listopadu 1903. godine, podnio je ostavku.

Idućeg mjeseca je s drugim novinarom Every Morning News-a, Toshihikom Sakaiem, osnovao Heimin Shimbun (Novine običnih ljudi). Novine su zagovarale anti-ratni stav i nisu obraćale pozornost na zakone o tisku, što je urednicima u više navrata donijelo probleme s vladom, a sam je Kōtoku odslužio petomjesečnu zatvorsku kaznu od veljače do srpnja 1905. godine.

Amerika i anarhistički utjecaji

Godine 1901., kada je Kōtoku zajedno sa Sakaiem sudjelovao u prvom pokušaju osnivanja japanske Socijaldemokratske partije, nije bio anarhist, nego socijalist. Sakai i Kōtoku su prvi preveli Komunistički manifest na japanski, zbog čijeg su pojavljivanja u izdanju Heimin Shimbuna platili veliku kaznu.

Njegovi politički stavovi su se počeli okretati prema slobodarskoj filozofiji kada je u zatvoru pročitao Kropotkinova Polja, tvornice i radionice. Prema njegovim riječima, „otišao je [u zatvor] kao marksistički socijalist i vratio se kao radikalni anarhist.“

U studenome 1905. godine, Kōtoku je otputovao u Sjedinjene Američke Države kako bi slobodno kritizirao japanskog cara u kojem je vidio „kralješnicu“ kapitalizma u Japanu. Za vrijeme posjeta SAD-u, Kōtoku je još više došao pod utjecaj filozofa anahokomunizma i europskog sindikalizma.

Za lektiru je na svojem putovanju Pacifikom uzeo Kropotkinova Sjećanja jednog revolucionara, a nakon što je doputovao u Kaliforniju, počeo se dopisivati s ruskim anarhistima i do 1909. godine je preveo Osvajanje kruha s engleskoga na japanski.

U Japanu je u travnju te godine tiskano te studentima i radnicima podijeljeno tisuću kopija njegovog prijevoda.

Povratak u Japan

Nakon Kōtokuova povratka u Japan u srpnju 1906. godine, u znak dobrodošlice je organizirano javno okupljanje na kojem je, 28. srpnja, govorio o „plimi svjetskog revolucionarnog pokreta“ koja je, kako je rekao, tekla protiv struje parlamentarne politike (odnosno politike marksističke stranke), a u korist generalnog štrajka kao „sredstva za buduću revoluciju“.

Ovo je bio anarhosidnikalistički pogled koji je jasno pokazao američke utjecaje, zbog toga što je anarhosindikalizam u to vrijeme, s osnivanjem Industrial Workers of the World (IWW), rastao u SAD-u.

Iza ovog su govora slijedili brojni članci, a najpoznatiji je bio „Promjena mojeg mišljenja (o općem pravu glasa)“. U tim je člancima Kōtoku sada zastupao direktnu akciju umjesto političkih ciljeva kao što su opće pravo glasa, što je bio šok za mnoge njegove drugove i doprinijelo je raskolu između anarhokomunista i socijaldemokrata u pokretu japanske radničke klase.

Raskol je postao očit kada je Heimin Shimbun, obnovljen u travnju 1907. godine, dva mjeseca kasnije zamijenio s dva nova časopisa: socijaldemokratskim Social News i Osaka Common People's Newspapers koji je zagovarao anarhistička stajališta i korist direktne akcije.

Suđenje i smaknuće

Premda je većina anarhista preferirala mirne metode, kao što je širenje propagande, mnogi su se anarhisti u tom razdoblju okrenuli terorizmu kao sredstvu za postizanje revolucije i anarhističkog komunizma, ili barem kao sredstvu za udaranje po državi i vlasti.  Represija nad publikacijama i organizacijama kakva je Socijalistička stranka Japana, i „policijski zakon javnog mira“ koji je uspješno sprječavao organiziranje sindikata i štrajkove, bili su glavni čimbenici ovog trenda u Japanu.

U epizodi koja je postala poznata kao Veleizdajnički incident (Taigyaku Jiken), policija je uhitila petero anarhista zbog posjedovanja opreme za izradu bombi, koja je navodno bila namijenjena  zavjeri za ubojstvo cara.

Nakon toga su uslijedili valovi velikih uhićenja političkih disidenata, od kojih je Kōtoku bio vjerojatno najpoznatiji i najprestižniji. Iako je bilo čvrstih dokaza samo protiv njih petero, dana 18. siječnja 1911., 26-ero anarhista je osuđeno – uglavnom na temelju nedovoljno čvrstih dokaza. Na smrt ih je osuđeno 24-vero, a zapravo ih je pogubljeno dvanaestero i među njima i Kōtoku. Iako je u početnim fazama mogao znati za urotu čiji je cilj bilo ubojstvo cara, on se sigurno distancirao od toga.

Kōtoku je obješen s desetero drugova dana 24. siječnja 1911. (jedna žena, Suga Kanno, pogubljena je sljedećeg dana jer se već bilo mračilo, a ne zbog obazrivosti).  

Njegovo se pogubljenje smatralo pogrešnom presudom, a iako je 1965. godine japanski Vrhovni sud odbio molbu da se ponovno otvori njegov slučaj i slučaj njegovih drugova, japanski ga anarhisti i anarhisti diljem svijeta i danas pamte kao mučenika, a ponekad ga se uspoređuje i sa Saccom i Vanzetti-em.

Preveo:
Juraj Katalenac
Centar za anarhističke studije, studeni 2009. 
 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.