hosting menu left
hosting menu right

logo
Sindikalni prosvjedi, Zagreb, travanj 2008., MASA
Početna
Organizacijska platforma Sveopceg saveza anarhista (nacrt) PDF Ispis E-mail
Utorak, 16 Veljača 2010 23:55

Organizacijski dio


I. Načela anarhističke organizacije

Gore izložena opća konstruktivna stajališta predstavljaju organizacijsku platformu revolucionarnih snaga anarhizma.

Ova je platforma utemeljena na posebnom teorijskom i taktičkom gledištu. To je minimum oko kojeg se moraju okupiti svi militanti organiziranog anarhističkog pokreta.

Zadatak platforme je sakupiti sve zdrave elemente anarhističkog pokreta u jedinstvenu organizaciju koja će biti aktivna i neprekidno djelovati, u Sveopći savez anarhista. Svi aktivni militanti anarhizma moraju usmjeriti sve svoje napore prema stvaranju te organizacije.

Slijede osnovna organizacijska načela Sveopćeg saveza anarhista:


1. Teorijsko jedinstvo

Teorija je sila koja usmjerava aktivnosti pojedinaca i organizacija duž određenog puta prema određenom cilju. Prirodno, mora biti zajednička svim pojedincima i svim organizacijama koje se pridruže Sveopćem savezu. Aktivnosti sveopćeg anarhističkog Saveza moraju biti potpuno dosljedne teorijskim načelima koja Savez ispovijeda, kako općenito, tako i u pojedinostima.

2. Taktičko jedinstvo ili kolektivna metoda djelovanja

Taktičke metode koje koriste pojedini članovi ili grupe unutar Saveza isto tako moraju biti ujedinjene, strogo usuglašene, kako među sobom, tako i s  općom teorijom i taktikama Saveza.

Opća (zajednička) taktička linija unutar pokreta ima presudnu važnost za postojanje organizacije i čitavog pokreta: ona oslobađa pokret od zbrke koja nastaje zbog postojanja više međusobno antagonističkih taktika i usredotočuje sve sile pokreta u istom smjeru koji vodi prema određenom cilju.

3. Kolektivna odgovornost

Praksu djelovanja po osobnoj odgovornosti treba oštro osuditi i odbaciti unutar redova anarhističkog pokreta.

Područja revolucionarnog, društvenog i političkog života su duboko kolektivna po prirodi. Opća revolucionarna aktivnost na tim područjima ne može se temeljiti na individualnoj odgovornosti pojedinih militanata.

Izvršno tijelo općeg anarhističkog pokreta – Anarhistički Savez – zauzima odlučan stav protiv taktike neodgovornog individualizma i uvodi načelo kolektivne odgovornosti u svoje redove: savez kao cjelina je odgovoran za revolucionarne i političke aktivnosti svakog člana saveza; isto tako je svaki od njegovih članova odgovoran za revolucionarnu i političku aktivnost saveza kao cjeline.

4. Federalizam

Anarhizam je uvijek odbacivao centralističku organizaciju, kako na području društvenog života masa, tako i na području svoje političke aktivnosti. Sustav centralizacije počiva na gušenju kritičkog duha, inicijative i neovisnosti svakog pojedinca i na slijepoj pokornosti masa „centru“. Prirodan i neizbježan rezultat tog sustava je sluganstvo i mehanizacija javnog života i života stranaka.

Nasuprot centralizmu, anarhizam je uvijek zagovarao i branio načelo federalizma, koje sjedinjuje neovisnost pojedinca ili organizacije s njihovom inicijativom i služenjem zajedničkom cilju.

Kombiniranjem ideje neovisnosti i ukupnosti prava svakog pojedinca sa služenjem društvenim potrebama i instinktima, federalizam utire  put  svakom  korisnom pokazivanju sposobnosti svakog pojedinca.

Ali federalističko načelo se vrlo često iskrivljavalo u anarhističkim redovima: prečesto ga se tumačilo prvenstveno kao pravo na iskazivanje vlastitog ega i zanemarivanje vlastitih obveza prema organizaciji.

To je iskrivljavanje krajnje dezorganiziralo naš pokret u prošlosti i vrijeme je da mu se jednom zauvijek stane na kraj.

Federalizam znači slobodni dogovor pojedinaca i čitavih organizacija o kolektivnom nastojanju, kako bi postigli zajednički cilj.

Sad, bilo koji takav dogovor i na njemu utemeljen federativni savez može postati stvarnost (umjesto da postoji samo na papiru) jedino ako je zadovoljen osnovni uvjet da svi sudionici u tom dogovoru i u tom savezu ispunjavaju  preuzete obveze i drže se zajednički donesenih odluka.

U svakom društvenom projektu, koliko god bila široka federalistička baza na kojoj je izgrađen, ne može biti prava bez odgovornosti, isto kao što ne može biti odluka bez njihove implementacije. To je još manje prihvatljivo u anarhističkoj organizaciji koja na sebe preuzima isključivo obveze vezane za radnike i njihovu socijalnu revoluciju.

Kao posljedica toga, dok federalistički tip anarhističke organizacije priznaje pravo svakog člana na neovisnost, slobodno mišljenje, osobnu inicijativu i individualnu slobodu, on svakom članu povjerava posebne organizacijske dužnosti, tražeći da se one valjano izvršavaju i da se provedu zajednički donesene odluke.

Samo će na taj način zaživjeti federalističko načelo i anarhistička organizacija pravilno funkcionirati i krenuti prema cilju kojeg je postavila.


Ideja Sveopćeg saveza anarhista postavlja pitanje koordinacije aktivnosti svih snaga anarhističkog pokreta.

Svaka od organizacija pridruženih Savezu predstavlja živu stanicu koja je dio sveukupnog organizma. Svaka će stanica imati vlastiti sekretarijat koji će olakšavati njezine aktivnosti  i pružati teorijsko i političko vodstvo.

Kako bi se koordinirale aktivnosti svih organizacija pridruženih Savezu, uspostavit će se posebno tijelo u obliku izvršnog komiteta Saveza. Tom će se komitetu pripisati sljedeće funkcije: provedba odluka koje je donio i njemu ih povjerio Savez; nadgledanje aktivnosti i teorijskog razvoja pojedinih organizacija u skladu s općom teorijskom i taktičkom linijom Saveza; praćenje općeg stanja pokreta; održavanje funkcionalnih organizacijskih veza između svih organizacija Saveza; kao i s drugim organizacijama.

Prava, odgovornosti i praktične zadatke izvršnog komiteta će odrediti kongres Sveopćeg saveza.

Sveopći savez anarhista ima određen i dobro definiran cilj. U ime uspjeha socijalne revolucije, on mora prije svega odabrati i sebi pridružiti najvažnije i najrevolucionarnije elemente među radnicima i seljacima.

Kao organizacija koja promiče socijalnu revoluciju (kao i anti-autoritarnu organizaciju) koja teži trenutnom uništenju klasnog društva, Sveopći savez anarhista jednako tako ovisi o dvije osnovne klase današnjeg društva – radnicima i seljacima – i jednako potpomaže potragu za emancipacijom obiju klasa.

Što se tiče revolucionarnih organizacija gradskih radnika, Sveopći savez anarhista mora uložiti sve napore kako bi postao njihov predvodnik i teorijski vođa.

Sveopći savez anarhista si postavlja iste zadaće u odnosu prema eksploatiranim masama seljaka, i kako bi poslužile kao baza, igrajući istu ulogu kao revolucionarni sindikati gradske radničke klase, mora pokušati razviti mrežu revolucionarnih ekonomskih organizacija seljaka i posebni Savez Seljaka izgrađen na anti-autoritarnim načelima.
Rođen iz mase radnika, Sveopći savez anarhista mora sudjelovati u svim aspektima njihovog života, unoseći uvijek i svugdje duh organizacije, ustrajnosti, borbenosti i volje da se prijeđe u ofenzivu.

Samo će u tom slučaju moći ispuniti svoju ulogu, obaviti svoju teorijsku i povijesnu misiju u socijalnoj revoluciji radnika i postati organizirani predvodnik procesa njihove emancipacije.


Nestor Mahno
Ida Mett
Petar Aršinov
Valevski
Linski


<< PREDHODNA    POČETAK 

 

Anarhizam u Hrvatskoj

MASA
Što čitaš?

Izdanja

Osnove sindikalizma. Direktna akcija. SabotažaKako omogućiti anarhističku revoluciju?
Metode anarhosindikalizma. Anarhosindikalizam u Puerto RealuBlokadna kuharica
Organizacijska platforma Sveopćeg saveza anarhista (nacrt)Grad postkapitalizma
Osnove sindikalizma. Direktna akcija. Sabotaža




website hosting main area bottom

Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.