|
Manifest od 23. rujna 1911. |
 |
 |
 |
|
Četvrtak, 25 Veljača 2010 14:52 |
|
Manifest vodstva Meksičke liberalne partije, donesen 23. rujna 1911. godine, pročitan na radiju i objavljen u službenom glasilu Partije, listu Regeneración, 20. siječnja 1912. godine.
MEKSIKANCI:
Organizacijsko vodstvo Meksičke liberalne partije sa simpatijama gleda na vaša nastojanja da u praksi ostvarite uzvišene ideale političke, ekonomske i socijalne emancipacije, čija će pobjeda na zemlji učiniti kraj već dovoljno zaoštrenom sukobu među ljudima, koji svoje porijeklo ima u nejednakosti bogatstva proizašloj iz načela privatnog vlasništva. |
|
Više...
|
|
|
Gaston Leval: Osobine slobodarskih kolektiva |
|
|
|
|
Subota, 23 Siječanj 2010 22:43 |
|
Ovaj je tekst fragment iz knjige Gastona Levala Né Franco né Stalin i bavi se slobodarskim kolektivima za vrijeme revolucije u Španjolskoj od 1936. – 1937. godine.
1. U pravnom smislu, kolektivi su bili nešto sasvim novo: ni sindikati niti samoupravne zajednice u tradicionalnom smislu. Također nisu odveć nalikovali ni samostalnim srednjovjekovnim gradovima. Pritom su, ipak, bili bliži komunalnom no sindikalnom duhu. Često ih se moglo nazivati zajednicama, kao što je bio slučaj s onom u Binéfaru. Kolektiv je predstavljao zaseban entitet; unutar njega su statusne i profesionalne grupe, javne službe, funkcije razmjene i upravljanja zajednicom bile jedna drugoj podređene i uzajamno ovisne. U pogledu organiziranja unutrašnjeg funkcioniranja i specifičnih djelatnosti, kolektivi su bili autonomni. |
|
Više...
|
|
Direktna demokracija i anarhizam |
|
|
|
|
Srijeda, 18 Studeni 2009 18:17 |
|
Davanje povijesnog pregleda pokušaja direktno-demokratskog organiziranja političkog, ekonomskog i društvenog života nemoguće je bez osvrta na anarhizam, budući da su se upravo u okviru anarhističkoga pokreta i razvile ideje društva organiziranoga u vidu sustava federativno povezanih radničkih udruženja ustrojenih na načelima direktne demokracije (pri čemu je bitno naglasiti i to da je direktno-demokratski vid organiziranja moguće, osim na radno mjesto, primijeniti i na druga područja: stanovanje, školstvo, zdravstvo, kulturu itd.). Nažalost, anarhizam se još uvijek shvaća kao sinonim za nered i nasilje, međutim, taj pojam jednostavno označava drugačiji način organiziranja od onoga na kojega smo navikli, način organiziranja bez vlasti i s osnovicom u načelu jednakosti koja bi postojala na svim razinama: političkoj (što znači da bi svi imali mogućnost ravnopravnog |
|
Više...
|
|
|
Manifest organizacijskog vodstva Meksičke liberalne partije članovima partije, anarhistima svijeta i svim radnicima |
|
|
|
|
Subota, 23 Siječanj 2010 21:02 |
|
Drugovi!
Na satu povijesti bliži se trenutak kad će njegova neumitna kazaljka označiti trenutak u kojem će, ovo već umiruće društvo, konačno umrijeti.
Smrt starog društva je tu. Do nje samo što nije došlo i samo oni zainteresirani za njegovo daljnje postojanje, oni koji od nepravde imaju koristi i s užasom gledaju na socijalnu revoluciju, koja će ih prisiliti da rame uz rame, rade sa svojim nekadašnjim robovima – to mogu poricati. |
|
Više...
|
|
Liz Willis: Žene u španjolskoj revoluciji |
|
|
|
|
Četvrtak, 12 Studeni 2009 23:46 |
UVOD
Na neki način, čisto je zavaravanje pokušati izolirati ulogu žena u bilo kojim povijesnim događajima. Kako bilo, ipak ima razloga zašto s vremena na vrijeme treba pokušavati; prvo, treba se podrazumijevati da povjesničari/ke, kada pišu o "ljudima" ili "radnicima", govore kako o muškarcima, tako i o ženama. Tek odnedavno se povijest žena počela proučavati pozornošću koja je prikladna važnosti žena - čineći, kao što i činimo, otprilike pola društva na svim razinama.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
|
|
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL |
Povijest
