|
James Guillaume (1876): Ideje o društvenom uređenju |
 |
 |
 |
|
Petak, 16 Studeni 2012 01:41 |
|
Implementacija ideja izloženih na stranicama koje ćete upravo pročitati može se ostvariti samo revolucionarnim pokretom.
Voda se do točke na kojoj može probiti branu koja je zadržava ne podiže za jedan dan: voda se podiže polako i postupno, ali kada jednom dosegne željenu razinu, rušenje je brzo i brana propada u tren oka. Postoje, dakle, dvije sukcesivne pojave, od kojih je druga nužna posljedica prve: prva je polagana promjena u razmišljanju, promjena potreba i metoda djelovanja u društvu, a kada ovo obraćenje s vremenom dođe dovoljno daleko da se potpuno provede u djelo, dolazi nagla i odlučujuća kriza, revolucija, koja je samo vrhunac dugotrajnog razvoja, iznenadna promjena koja se dugo pripremala i napokon postala neminovna. |
|
Više...
|
|
|
Max Nettlau (1914): Komunistički ili individualistički anarhizam? I jedan i drugi! |
|
|
|
|
Utorak, 09 Listopad 2012 18:57 |
|
v\:* {behavior:url(#default#VML);}
o\:* {behavior:url(#default#VML);}
w\:* {behavior:url(#default#VML);}
.shape {behavior:url(#default#VML);}
Normal
0
21
false
false
false
MicrosoftInternetExplorer4
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:10.0pt;
font-family:"Times New Roman";
mso-ansi-language:#0400;
mso-fareast-language:#0400;
mso-bidi-language:#0400;}
Anarhizam više nije mlad i
možda
je
vrijeme
da
se
zapitamo
zašto
se,
i
pored
sve
energije
uložene
u
njegovo
propagiranje,
ne
širi
brže.
Jer,
čak
i
ondje
gdje
je
lokalna
aktivnost
najjača,
rezultati
su
ograničeni,
a
do
beskrajnih
područja
propaganda
jedva
da
je
i
stigla.
Raspravljajući
o
ovom
problemu,
neću
se
baviti
sindikalizmom
o
kojem
se,
premda
apsorbira
toliko
mnogo
anarhističkog
djelovanja
i
i
simpatija,
samo
zbog
toga
ne
može
reći
da
doprinosi
navlastito
anarhističkoj
ideji,
ma
kakve
bile
njegove
ostale
zasluge.
Također,
trudit
ću
se
da
ne
ponavljam
ono
što
sam
proteklih
godina
u
drugim
člancima
izlagao
kao
sredstva
pomoću
kojih
bi
se
moglo
osnažiti
djelovanje
anarhista.
U
svakom
slučaju,
budući
da
moj
savjet
nije
bio
uzet
u
obzir,
ne
može
se
reći
da
je
zakočio
razvoj
naših
ideja. |
|
Više...
|
|
Voljin: Anarhistička sinteza |
|
|
|
|
Petak, 21 Rujan 2012 16:34 |
|
Pod “anarhističkom sintezom” podrazumijeva se tendencija koja se danas razvija u okrilju slobodarskog pokreta, a nastoji pomiriti i “sintetizirati” različite idejne struje koje ovaj pokret dijele na različite, međusobno manje ili više neprijateljski nastrojene frakcije. U biti, radi se o tome da se do određene mjere u skladnu, uređenu, dovršenu cjelinu ujedine i anarhističke teorije i anarhistički pokreti. Kažem do određene mjere jer, naravno, anarhistička misao nikada ne bi ni mogla, niti smjela postati kruta, nepromjenjiva, i prestati se razvijati. Mora ostati agilna, živa, bogata idejama i tendencijama. Međutim, živost ne mora značiti zbrku. A, s druge strane, između mirovanja i nestalnosti, postoji sredina. Anarhistička sinteza nastoji točno odrediti, utvrditi i dosegnuti upravo tu sredinu. |
|
Više...
|
|
|
Carlo Cafiero: Anarhija i komunizam |
|
|
|
|
Nedjelja, 30 Rujan 2012 17:50 |
|
Na kongresu koji je u Parizu održala Centralna regija, jedan govornik koji je istupio žučljivo, zlobno kritizirajući anarhiste, izjavio je: “Komunizam i anarhija su u očiglednom raskoraku.” Drugi govornik koji se također izjasnio protiv anarhista, premda s manje žestine, govoreći o ekonomskoj jednakosti, uzvikivao je: Kada postoji ova jednakost, kako bi uopće moglo biti povrede slobode? No, ja držim da su oba ova govornika u krivu. |
|
Više...
|
|
Davor Popdankovski: Ograničenost ekonomske demokracije i delegatski sistem |
|
|
|
|
Srijeda, 18 Travanj 2012 23:56 |
|
Mogućnost ostvarivanja ekonomske demokracije, odnosno upravljanje samih radnika svojim radnim mjestom je uvijek ovisila o snazi i samoorganiziranosti radnika, te o nikome i ničemu drugom. Radnici su to upravljanje vršili putem općih sastanaka na kojima se raspravljalo i demokratski odlučivalo ponajprije o poslovanju firme, ali i o potrebama zajednice i cjelokupnog društva ukoliko su to društvene prilike dopuštale, odnosno ovisno o tome koliki je dio društva bio zahvaćen promjenama (većina primjera iz povijesti odvija se u ratnim ili izvanrednim uvjetima, te u periodima korjenitih društvenih promjena koje zahvaćaju cjelokupno društvo – revolucijama).
|
|
Više...
|
|
|
|
|
|
|
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL |
Teorija i praksa
